Najčešća pitanja

Krivotvorine i piratski proizvodi na tržištu

1. Što su to krivotvorine?
Krivotvorine ili krivotvoreni proizvodi su proizvodi neovlašteno označeni tuđim zaštićenim žigom koji najčešće imitiraju originalni proizvod označen žigom na način da na prvi pogled stvaraju dojam da se radi o originalnom proizvodu. Stavljanjem u promet krivotvorina krše se odredbe Zakona o žigu i drugih propisa koji uređuju prava žiga. Usprkos mjerama koje se poduzimaju protiv ovog globalnog problema pojava krivotvorenih proizvoda u trgovinskom prometu moguća je na tržištima ne samo nerazvijenih zemalja, nego i na tržištima najrazvijenijih zemalja, pa tako i u Hrvatskoj.
2. Kako prepoznati krivotvorine na tržištu?
Potrošač se može zaštititi od kupovine krivotvorine (proizvoda neovlašteno označenog zaštićenim žigom) prvenstveno odabirom mjesta kupnje. Originalni proizvodi sa zaštićenim žigom u pravilu se ne prodaju na klupama, otvorenim prostorima i sličnim mjestima (sajmovima, tržnicama i sl.). Loša kvaliteta izrade i niska cijena također ukazuju na mogućnost da se radi o krivotvorini. Porijeklo proizvoda je također jedan od mogućih pokazatelja, a moguće ga je utvrditi uvidom u obavijest bilo originalno ušivenu na proizvodu od strane proizvođača, bilo priloženu uz proizvod kao obavijest o proizvodu na hrvatskom jeziku koja je obavezna prilikom stavljanja proizvoda u promet na hrvatskom tržištu.
3. Što su piratski proizvodi („pirati“)?
Piratski proizvodi (kolokvijalno „pirati“) su proizvodi na kojima se nalaze glazbena (audio) djela, kinematografska (audiovizualna) ili druga autorska djela snimljena na nosačima zvuka i/ili slike bez odobrenja autora ili njegovog ovlaštenog predstavnika. Stavljanjem u promet piratskih proizvoda krše se odredbe Zakona o autorskom pravu i srodnim pravima te, u određenim slučajevima, odredbe Kaznenog zakona (Glava 27).
4. Kako prepoznati piratske proizvode na tržištu?
Potrošači mogu prepoznati piratske proizvode prema sljedećem:
  • mjesto kupnje glazbenog nosača zvuka može ukazati da se radi o piratskom proizvodu. Ukoliko se takvi proizvodi prodaju na štandovima, sajmovima, tržnicama ili drugim prigodnim prodajama postoji mogućnost da se na prodaju nudi piratski proizvod;
  • niska cijena proizvoda može biti jedan od pokazatelja da se posumnja u originalnost proizvoda;
  • glazbena djela se trenutno na tržištu nalaze u prometu snimljena na optičkim diskovima (CD, DVD i dr.) s time da niti jedan od poznatijih legalnih proizvođača iz glazbene industrije ne proizvodi niti prodaje svoje proizvode na optičkim diskovima na kojima je omogućeno snimanje glazbe tj. onih koji se pojavljuju pod nazivima CD-R i DVD-R. Stoga svaki proizvod na takovom mediju treba smatrati sumnjivim;
  • većinu piratskih proizvoda moguće je prepoznati po vanjskom izgledu. Neki od znakova piratskih proizvoda su: tisak i ambalaža su niske kvalitete (često fotokopija omota), nije navedena diskografska tvrtka, nema upozorenja o zaštićenim autorskim pravima, nema popisa pjesama, zamjetljive su pravopisne i gramatičke greške na omotu. Kupac može prepoznati piratski proizvod prema navedenim vanjskim obilježjima. Stručnjaci mogu prepoznati piratske proizvoda prema nizu drugih znakova koje proizvođači originalnih proizvoda javno ne objavljuju kako isti ne bi bili zloupotrijebljeni pri izradi piratskih proizvoda.
5. Što učiniti ako posumnjate da ste kupili krivotvorinu ili piratski proizvod?
Ako potrošač posumnja da je kupio krivotvoreni ili piratski proizvod, odnosno da se takav proizvod nalazi u prometu na tržištu, može podnijeti prijavu Ministarstvu financija RH, Carinskoj upravi, pozivom na besplatni broj telefona Operativnog dežurstva Carinske uprave 0800 12 22.
Potrošač prijavu može podnijeti i pisanim putem na adresu sjedišta: Ministarstvo financija RH, Carinska uprava, Humboldtova 4a, 10 000 Zagreb ili elektroničkom poštom na adresu: javnost@carina.hr.
6. Što treba sadržavati prijava Ministarstvu financija RH, Carinskoj upravi?
Prijava Ministarstvu financija RH, Carinskoj upravi treba sadržavati:
  1. Ime i prezime fizičke osobe, odnosno naziv pravne osobe koja je podnositelj prijave – ako prijavitelj želi primiti obavijest o poduzetim radnjama i mjerama, potrebno je navesti adresu na koju će stići odgovor.
  2. Ime i prezime fizičke osobe, odnosno naziv pravne osobe koja se prijavljuje, adresu sjedišta i adresu objekta u kojem se vrši povreda (ako je različita od sjedišta) te po mogućnosti osobni identifikacijski broj (OIB) prijavljenog subjekta. Adresa prijavljenog subjekta ujedno određuje i lokaciju Područnog carinskog ureda ili Carinskog ureda koji je nadležan za obavljanje nadzora.
  3. Predmet prijave - objasniti povredu propisa sažeto i što preciznije.
  4. Prateća dokumentacija – ako je dostupna (račun o kupnji i/ili neka druga dokumentacija koja je priložena uz kupljeni proizvod).
7. Što inspektor Ministarstva financija RH, Carinske uprave, u nadzoru može poduzeti ako utvrdi da se u prometu nalaze proizvodi neovlašteno označeni žigom (krivotvorine)?
Ako inspektor prilikom obavljanja nadzora zatekne proizvode na kojima se tuđi žig neovlašteno koristi, reproducira ili oponaša, ističe na proizvodima ili pakiranjima, te kada se u prometu proizvodi s tuđim žigom nude, stavljaju na tržište ili se skladište, uvoze ili izvoze, proizvode privremeno oduzima, o čemu izdaje Potvrdu o privremenom oduzimanju predmeta.
Postupak oduzimanja proizvoda inspektor provodi u skladu sa odredbom članka 50. Zakona o carinskoj službi. Također, inspektor je dužan protiv prekršitelja podnijeti optužni prijedlog za pokretanje prekršajnog postupka nadležnom prekršajnom sudu na temelju članka 80. Zakona o žigu, dok visinu novčane kazne, kao i trajno oduzimanje i eventualno uništenje proizvoda izriče sudac nadležnog prekršajnog suda.
Nadležni inspetor umjesto optužnog prijedloga može izdati prekršajni nalog na temelju članka 80. Zakona o žigu.
8. Što nadležni inspektor Ministarstva financija RH, Carinske uprave, u nadzoru može poduzeti ako zatekne u prometu nosače zvuka i/ili slike te knjige kojima je povrijeđeno autorsko pravo ili srodna prava (piratske proizvode)?
Ako nadležni inspektor Ministarstva finacija RH, Carinske uprave, kod kontroliranog subjekta nadzora u prometu zatekne nosače zvuka i/ili slike te knjige kojima su povrijeđena autorska i/ili srodna prava, protiv počinitelja prekršaja podnijeti će optužni prijedlog za pokretanje prekršajnog postupka nadležnom prekršajnom sudu temeljem odredbe članka 189. Zakona o autorskom pravu i srodnim pravima.
Također, nadležni inspektor će privremeno oduzeti nosače zvuka i/ili slike te knjige zatečene u prometu koji su nastali počinjenjem prekršaja, kao i predmete koji su bili namijenjeni ili korišteni za počinjenje prekršaja, te u optužnom prijedlogu predložiti izricanje mjere oduzimanja tih predmeta u skladu s odredbom članka 189. stavka 5. Zakona o autorskom pravu i srodnim pravima.
Umjesto optužnog prijedloga, nadležni inspektor može izdati prekršajni nalog sukladno odredbama članaka 228. i 233. Prekršajnog zakona, ako je počinjen prekršaj iz članka 189. stavka 1. Zakona o autorskom pravu i srodnim pravima.
9. Kolike su novčane kazne za prekršitelje kod povrede žiga (u prometu krivotvorinama)?
Novčane kazne za prekršitelje kod povrede prava na žig propisane su člankom 80. Zakona o žigu na slijedeći način:
  1. Novčanom kaznom od 20.000,00 do 100.000,00 kuna kaznit će se pravna osoba koja znak koji je istovjetan ili sličan tuđem žigu neovlašteno rabi, reproducira ili oponaša, ističe na proizvodima ili pakiranjima, nudi proizvode obilježene takvim znakom, stavlja ih na tržište ili skladišti u te svrhe, uvozi ili izvozi proizvode obilježene takvim znakom, takav znak rabi pri pružanju usluga ili na poslovnim dokumentima i u reklamiranju (članak 7. stavak 2. točke 1. i 2.).
  2. Za prekršaj iz stavka 1. članka 80. kaznit će se novčanom kaznom od 2.000,00 do 10.000,00 kuna fizička osoba.
  3. Za prekršaj iz stavka 1. članka 80. kaznit će se novčanom kaznom od 5.000,00 do 10.000,00 kuna odgovorna osoba u pravnoj osobi.
  4. Za prekršaj iz stavka 1. članka 80. kaznit će se novčanom kaznom od 5.000,00 do 50.000,00 kuna fizička osoba obrtnik, odnosno osoba koja obavlja drugu samostalnu djelatnost, kada su prekršaj počinile u vezi s obavljanjem svog obrta odnosno samostalne djelatnosti.
10. Kolike su novčane kazne kod povrede autorskog prava (u prometu piratskim proizvodima)?
U pogledu prekršaja vezanih uz povrede autorskih i srodnih prava koji su navedeni u članku 189. stavku 1. Zakona o autorskom pravu i srodnim pravima propisano je da će se pravna osoba za počinjenje navedenih prekršaja kazniti novčanom kaznom od 5.000,00 do 50.000,00 kuna.
Istim člankom propisane su i kazne za odgovornu osobu u pravnoj osobi (2.000,00 do 10.000,00 kuna), za fizičku osobu (2.000,00 do 10.000,00 kuna) te za fizičku osobu – obrtnika odnosno osobu koja obavlja drugu samostalnu djelatnost, kada su prekršaj počinile u vezi s obavljanjem svog obrta odnosno samostalne djelatnosti (5.000,00 do 50.000,00 kuna).

 

Uvoz, izvoz i tranzit krivotvorina i piratskih proizvoda

1. Tko nadzire uvoz, izvoz i tranzit krivotvorina i piratskih proizvoda?
Za stranu robu koja je predmet carinskog nadzora pri uvozu, skladištenju, provozu, ali i krijumčarenu ili neprijavljenu stranu robu kao i domaću robu pri izvozu nadležna je Carinska uprava Ministarstva financija.
2. Za provedbu kojih vrsta prava intelektualnog vlasništva je nadležna Carinska uprava?
Carinska uprava može vršiti provedbu svih vrsta prava intelektualnog vlasništva: žiga, patenta, industrijskog dizajna, topografija poluvodičkih proizvoda, oznake zemljopisnog podrijetla i oznake izvornosti, zaštićenih biljnih sorti te autorskih i srodnih prava.
3. Provodi li Carinska uprava mjere za zaštitu svih zaštićenih prava intelektualnog vlasništva?
Preduvjet za provedbu carinskih mjera je odobrenje koje u upravnom postupku donosi Središnji ured Carinske uprave na zahtjev nositelja prava. Na ovaj način Carinska uprava vrši provedbu carinskih mjera samo u odnosu na ona prava koja su obuhvaćena odobrenjem. Provedba prava koja nisu obuhvaćena odobrenjem za provedbu carinskih mjera može se vršiti po službenoj dužnosti, što znači da će se u slučaju utvrđivanja opravdane sumnje da se nekom robom povrjeđuje određeno pravo koje nije obuhvaćeno nekim postojećim carinskim odobrenjem poslati obavijest nositelju prava o utvrđenju sumnje i količini robe te će mu biti pružena prilika da u roku od tri radna dana od primitka obavijesti podnese potpun zahtjev za provedbom carinskih mjera. U tom slučaju, po odobrenju zahtjeva, biti će pokrenut upravni postupak i doneseno rješenje o privremenom zadržavanju robe.
4. Što se događa ako se pri carinskom nadzoru posumnja da je roba krivotvorena?
Ukoliko pri provedbi mjera carinskog nadzora carinski službenik utvrdi opravdanu sumnju da se robom povrjeđuje određeno pravo intelektualnog vlasništva pokrenut će propisani postupak podnošenjem podnošenjem Obavijesti nositelju odobrenja i posjedniku odnosno deklarantu robe kojom se roba privremeno zadržava na rok od deset radnih dana (od dana primitka obavijesti).
Ovaj rok se može, na zahtjev nositelja odobrenja, produžiti za daljnjih deset radnih dana, u cilju podnošenja tužbe nadležnom trgovačkom sudu protiv posjednika odnosno deklaranta robe. Za vrijeme trajanja postupka roba je pod carinskim nadzorom i njome se ne može raspolagati.
5. Tko može pregledati spornu robu pod carinskim nadzorom za vrijeme trajanja postupka?
Robu mogu, uz prisutnost carinskog službenika nadležne Carinarnice, pregledati deklarant, posjednik ili vlasnik robe, kao i predstavnik nositelja prava intelektualnog vlasništva za koje se sumnja da je povrijeđeno.
6. Tko može izuzeti uzorke sporne robe pod carinskim nadzorom?
Samo nositelj prava intelektualnog vlasništva za koje se sumnja da je povrijeđeno može izuzeti uzorke robe ukoliko je potrebno provesti stručno vještačenje (analizu) kako bi se utvrdilo povrjeđuju li se doista robom njegova prava intelektualnog vlasništva. Uzorke, ukoliko nisu uništeni analizom, nositelj prava mora vratiti odmah po okončanju analize, a najkasnije do okončanja postupka.
7. Što se događa nakon završetka postupka provedbe carinskih mjera kod sumnje na povredu prava intelektualnog vlasništva?
Dva su moguća ishoda ovog postupka: puštanje robe u zahtijevani carinski postupak ili postupanje, i uništenje robe.
Ako nositelj prava intelektualnog vlasništva pregledom utvrdi da se radi o originalnoj robi (tj. da se ne radi o povredi prava), ili izjavi da nije zainteresiran za provedbu postupka, ili propusti poduzeti radnju u upravnom postupku u propisanim rokovima, roba će biti puštena u zahtijevani carinski postupak ili postupanje.
Ako pak nositelj prava intelektualnog vlasništva utvrdi da se robom povrjeđuju njegova prava, na raspolaganju su mu različite mogućnosti. Najučinkovitije je da nositelj prava stupi u pregovore s vlasnikom robe i sklopi s njim izvansudsku nagodbu na temelju koje će roba biti uništena (o trošku vlasnika robe ili nositelja prava). Nositelj prava može zatražiti uništenje robe pod carinskim nadzorom o svom trošku ukoliko priloži izjavu da se robom povrjeđuju njegova prava te izjavu deklaranta, posjednika ili vlasnika robe da je suglasan s uništenjem robe. Ako nositelj prava ne može stupiti u kontakt s vlasnikom robe, ili ne može ishoditi izjavu deklaranta, posjednika ili vlasnika robe da je suglasan s uništenjem robe, može podnijeti jednostrani zahtjev za uništenjem robe koji će biti odobren ukoliko deklarant, posjednik ili vlasnik robe nije izrijekom pisano prigovorio uništenju robe.
Ako nositelj prava nije u mogućnosti sklopiti izvansudsku nagodbu ili nije u mogućnosti pokrenuti pojednostavljeni postupak za uništenje robe pod carinskim nadzorom, a ipak želi zaštititi svoja prava intelektualnog vlasništva, preostaje mu podnošenje sudske tužbe nadležnom trgovačkom sudu (u Osijeku, Zagrebu, Rijeci ili Splitu). U tom slučaju, sporna roba će rješenjem biti zadržana do primitka pravomoćne odluke nadležnoga suda.
8. Može li Carinska uprava zaustaviti robu kupljenu u inozemstvu putem interneta?
Može. Naime, u smislu carinskih propisa radi se o uvozu strane robe te je Carinska uprava nadležna provoditi carinski nadzor i u takvim slučajevima, a shodno tome, pri provedbi mjera carinskog nadzora i utvrđivati sumnju da li se podnesenom robom povrjeđuju prava intelektualnog vlasništva (tj da li je ista krivotvorena) ili ne.
9. Može li Carinska uprava zaustaviti robu koju u pismovnim i paketnim pošiljkama fizičke osobe iz inozemstva besplatno šalju fizičkim osobama u Hrvatskoj?
Može. Prema Uredbi (EU) br. 608/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 12. lipnja 2013. o carinskoj provedbi prava intelektualnog vlasništva jedino je roba nekomercijalne naravi u osobnoj prtljazi putnika izuzeta od primjene Uredbe.
Naime, roba u pismovnim i paketnim pošiljkama koje fizičke osobe iz inozemstva (izvan EU-a) šalju fizičkim osobama u Hrvatskoj također podliježe carinskom nadzoru i ocjeni treba li za robu naplatiti carinski dug.
10. Može li se krivotvorena roba nakon provedbe odgovarajućeg zakonskog postupka donirati umjesto da bude uništena?
Prema važećim propisima u Hrvatskoj može, ali samo u slučaju da na to pristanu i vlasnik robe i nositelj prava te pod uvjetom da se ne radi o robi koja može negativno utjecati na zdravlje i sigurnost potrošača. Shodno tome, krivotvorena hrana i piće, kozmetički proizvodi, sunčane naočale, električni i elektronički uređaji, mobilni telefoni i oprema, strojevi, auto-dijelovi, lijekovi, upaljači, baterije i ostali slični proizvodi ne mogu biti donirani.

 

Međunarodne aktivnosti na suzbijanju krivotvorenja i piratstva

Međunarodne inicijative u području provedbe prava intelektualnog vlasništva
 

1. Što je ACTA?
ACTA je engleska kratica za predloženi višenacionalni (plurilateralni) Trgovinski sporazum protiv krivotvorenja (AntiCounterfeiting Trade Agreement) kojeg je inicirala grupa zemalja s ciljem učinkovitije međunarodne provedbe prava intelektualnog vlasništva, s obzirom na postojeće globalne razmjere krivotvorenja i piratstva. Zemlje koje su inicirale ovaj sporazum i u procesu pregovora usuglasile njegov konačni tekst su Australija, Kanada, Japan, Republika Koreja, Meksiko, Maroko, Novi Zeland, Singapur, Švicarska, SAD te Europska unija i njezinih tadašnjih 27 zemalja članica.
Iako je dio zemalja koje su inicirale ACTA-u potpisao ovaj sporazum, ACTA za sada nije stupila na snagu niti u jednoj zemlji. Vezano uz razvoj ovog pravnog instrumenta, koji je pobudio veliki interes međunarodne javnosti, treba reći da je u svibnju 2012. g. Europska Komisija uputila tekst ACTA-e Europskom sudu pravde na ispitivanje usklađenosti njenih odredaba sa Poveljom o temeljnim pravima (Charter of Fundamental Rights).