Stop krivotvorinama

Zabavni sadržaji i softver

Piratizacija glazbenih i filmskih djela napretkom digitalne tehnologije i interneta poprimila je razmjere koji ugrožavaju opstanak pojedinih grana tzv. kreativne industrije, koja je jedan od najdinamičnijih gospodarskih sektora u razvijenim zemljama, uključujući i Hrvatsku.

Procjenjuje se da je u Hrvatskoj stopa piratizacije filmskih djela iznosi približno 65%-70% od ukupne konzumacije tih djela, iz čega je očito da su gubici za ovu gospodarsku granu vrlo značajni.
Kada je riječ o glazbenim djelima, stopa piratizacije u Hrvatskoj putem interneta prelazi 90%, dok se ona koja se odnosi na klasično crno piratstvo kreće oko 25%. Procijenjeni financijski gubitci za glazbenu industriju, autore i izvođače veći su od 150 milijuna kuna godišnje. Osim toga, često se zanemaruju i gubici koji nastaju u sferi tzv. sivog piratstva odnosno zbog korištenje djela bez odobrenja, a koji se također broje u milijunima kuna.
Visoke stope piratstva u Hrvatskoj, osim što donose novčane gubitke stvarateljima djela i popratnoj djelatnosti,  ujedno i koče dolazak internacionalnih servisa za legalno korištenje (download) autorskih sadržaja.

Slični razmjeri piratstva pogađaju i softversku industriju. Komercijalna vrijednost nelicenciranog softvera u Hrvatskoj u 2010. godini dosegla je 389 milijuna kuna, a stopa softverskog piratstva stagnira na 54% već četvrtu godinu. Od 24 zemlje regije Srednje i Istočne Europe (CEE), Hrvatska ima 6. najnižu stopu piratstva; međutim, uspoređujemo li rezultat u okviru Europske unije, Hrvatska ima 7. najvišu stopu.
Nerazvijena tržišta su pokretačka snaga softverskog piratstva. Stope piratstva u nerazvijenim zemljama su 2,5 puta više od onih u razvijenom svijetu, a komercijalna vrijednost piratiziranog softvera iznosi više od polovice ukupnog globalnog iznosa.

Međutim, piratizacijom ne gube samo industrije utemeljene na autorskom pravu koje u Hrvatskoj, prema studiji iz 2007. godine izrađenoj prema metodologiji Svjetske organizacije za intelektualno vlasništvo, godišnje generiraju oko 4,3% BDP-a, već značajna sredstva gubi i državni proračun odnosno svi građani.Usporedbe radi, treba istaknuti da npr. hoteli i restorani zajedno, prema istom istraživanju, godišnje generiraju oko 3,59% BDP-a, a obrazovanje oko 4,5% BDP-a.

 

Ispiši stranicu