Stop krivotvorinama

Država i društvo

U današnjem gospodarstvu utemeljenom na znanju inovacije i kreativnost predstavljaju  osnovni pokretač gospodarskog razvoja, tako da je zaštita prava intelektualnog vlasništva među središnjim pitanjima svake razvijene države, pa tako i Hrvatske.
Razmjeri krivotvorenja i piratstva danas utječu na gotovo sve grane gospodarstva. Dani kada su se krivotvorili samo luksuzni proizvodi, a glazbeni CD-ovi i DVD nosači s filmovima se prodavali na ulici, predstavljaju prošla vremena. Danas se krivotvori sve – od dječje hrane i lijekova pa do automobilskih dijelova. Iza proizvodnje i distribucije krivotvorenih proizvoda i piratiziranog softvera, glazbe i filmova često stoje lanci međunarodnog  organiziranog kriminala. Prema nekim istraživanjima procjenjuje se da ukupna globalna vrijednost krivotvorenih i piratiziranih proizvoda  iznosi između 455 i 650 milijardi dolara godišnje, od čega 58% otpada na međunarodnu trgovinu ovim proizvodima, 32% na domaću proizvodnju i potrošnju, a 10% na digitalne piratske proizvode. Povrh toga, procjenjuje se da širi društveni gubici u smislu smanjenih prihoda države i povećanih društvenih troškova iznose više od 125 milijardi dolara godišnje, te da se zbog krivotvorenja i piratstva godišnje u svijetu gubi najmanje 2.5 milijuna legalnih radnih mjesta.
Dakle, država i društvo u cjelini zbog krivotvorenja i piratstva trpe značajne gubitke koji se u Hrvatskoj mogu izraziti u stotinama milijuna kuna nenaplaćenog poreza i carina, prihoda gospodarskih subjekata i zatvorenih, odnosno neotvorenih novih radnih mjesta. Primjerice, prema nekim analizama procjenjuje se da bi se u slučaju smanjenja stope piratstva od samo 10% unutar IT sektora u Hrvatskoj otvorilo više od tisuću radnih mjesta, što bi hrvatskom gospodarstvu donijelo preko milijardu i 400 milijuna kuna, te bi se ostvarilo preko 350 milijuna kuna dodatnih poreznih prihoda (studija IDC-a iz 2008 godine).
Uz navedene primarne negativne učinke krivotvorenja treba imati na umu i sekundarne društvene učinke, budući da određene kategorije krivotvorenih proizvoda negativno utječu na ljudsko zdravlje (primjerice, krivotvorena hrana, pića, lijekovi, cigarete, kozmetički proizvodi i slično) što izaziva povećane izdatke iz državnog proračuna u okviru zdravstvene skrbi za građane.

Također, krivotvorenje i piratstvo ne samo da trenutno utječu na smanjenje prihoda realnog sektora i smanjenja poreznih prihoda, te samim tim na smanjenje BDP-a i broj novootvorenih radnih mjesta, već i na konkurentnost hrvatskog gospodarstva u cjelini. U pogledu gospodarske budućnosti Hrvatske učinkovita zaštita intelektualnog vlasništva prva je stepenica razvoju visokotehnoloških i visokoprofitabilnih grana industrije, doprinosi razvoju znanosti i obrazovanja te utječe na  promjenu sustava vrijednosti unutar našeg društva.

Intelektualno vlasništvo ocijenjeno je kao ključni pokretač rasta i inovacija u Europskoj uniji, pa je borba protiv krivotvorenja izravno povezana i sa daljnjim jačanjem industrijske konkurentnosti EU-a na svjetskoj razini. Prema procjenama istraživanja koje su u 2013. godini  proveli Europska promatračnica za povrede prava intelektualnog vlasništva pri EUIPO-u, Europski patentni ured i Europska komisija, prosječno 56,5 milijuna Europljana zaposleno je u industrijama koje intenzivno koriste prava intelektualnog vlasništva, a ukupan broj radnih mjesta koja ovise o pravima intelektualnog vlasništva procjenjuje se na 35%. Industrije koje intenzivno koriste prava intelektualnog vlasništva čine oko 39% ukupne gospodarske aktivnosti (BDP-a) u Europskoj uniji, te čine osnovu većine trgovine EU-a s ostatkom svijeta.

 

Ispiši stranicu