Nositelji prava intelektualnog vlasništva
S obzirom na suvremene razmjere krivotvorenja i piratstva nositelji prava intelektualnog vlasništva trpe znatnu štetu u poslovanju, što ima i odgovarajuće šire društvene posljedice.
Primjerice, razvoj nove tehnologije, inovativnog proizvoda ili lijeka zahtijeva znatna ulaganja u znanje, istraživanje i razvoj, a da bi konačni proizvod došao do potrošača potrebna su ulaganja u njegovo ispitivanje, promociju i marketing. Međutim, kada takav proizvod zahvaljujući znatnim ulaganjima stekne ugled i popularnost na tržištu, uz današnje široko dostupne tehnologije kopiranja takav proizvod je u pravilu lako kopirati i njime na tržištu, uz znatno manje investicije, konkurirati onome koji je proizvod stvorio. Slično se odnosi na kreativne stvaratelje u umjetničkim i srodnim djelatnostima odnosno autore, izvođače, kao i one koje svojim ulaganjima čine ta djela dostupnima korisnicima.
Upravo iz navedenih razloga razvijen je suvremeni sustav zaštite intelektualnog vlasništva koji osigurava poticaj inovacijama i kreativnosti, te pravedno tržišno natjecanje. Stjecanje prava intelektualnog vlasništva i prava njihovih nositelja u pogledu korištenja regulirana su razrađenim sustavom zakona koji osiguravaju ravnotežu između privatnih prava nositelja i općeg društvenog interesa.
Osim izravne poslovne štete koju trpe smanjenjem prihoda zbog prodaje krivotvorenih ili piratiziranih proizvoda koja je danas sveprisutna i poprima masovne razmjere, nositelji prava intelektualnog vlasništva trpe i dodatnu štetu u smislu narušavanja ugleda ako se pod njihovim žigom (brandom) prodaju slični ili identični proizvodi niže kvalitete, a snose i znatne troškove poduzimanja zakonskih mjera protiv prekršitelja (npr. sudske troškove, troškove skladištenja i uništenja krivotvorenih i piratiziranih proizvoda).
Pri tome treba imati na umu da nositelji prava intelektualnog vlasništva nisu samo financijski jake velike kompanije, nego često i mala i srednja poduzeća ili individualni stvaratelji kojima su prava intelektualnog vlasništva temelj egzistencije.
Piratstvom se nanosi izravna šteta kreativcima koji stvaraju i daju pokretačku snagu razvoju društva. Uzimajući i koristeći njihova djela bez pitanja i odobrenja onemogućava ih se da i u budućnosti rade i stvaraju i od tog svog kreativnog rada žive.
Tko su primjerice ti kreativci u glazbi? Ljudi koji smišljaju i stvaraju glazbena djela: autori teksta, glazbe, aranžeri, umjetnici-izvođači. Samo u stvaranju jednog glazbenog djela često sudjeluje više autora koji su u to uložili svoje znanje, iskustvo, talent, ideje, vrijeme. To su njihovo djelo iznijeli i oplemenili umjetnici izvođači. No, bez fizičkog oblika – bez nosača zvuka - to djelo dostupno je ograničenom broju ljudi u određenim prilikama. U proizvodnji nosača zvuka u koji ulažu diskografi sudjeluje također veliki broj pojedinaca: urednici izdanja, tonski majstori, tehničari, dizajneri vizuala…
U proizvodnji audiovizualnih djela broj pojedinaca koji u izradu i izvedbu djela ulažu svoje znanje, iskustvo, vrijeme, talent, rad i financijska sredstva još je i daleko veći.
Ukupne štete za sve te kreativce, pojedince koji sami sebe zapošljavaju i od svog konkretnog rada pokušavaju živjeti samostalno snoseći poslovne rizike, godišnje se broje u više stotina milijuna kuna.