Objavljena zajednička studija EUIPO-a i EPO-a o pravima intelektualnog vlasništva i uspješnosti poduzeća
Izvor: EUIPO
Ured Europske unije za intelektualno vlasništvo (EUIPO) i Europski patentni ured (EPO) objavili su zajedničku studiju o pravima intelektualnog vlasništva i uspješnosti poduzeća u Europskoj uniji.
Cilj studije je pružiti uvid u to kako europska poduzeća koriste prava intelektualnog vlasništva (IV), koji su ekonomski rezultati te kako prepoznati razlikovne značajke poduzeća koja posjeduju prava intelektualnog vlasništva u usporedbi s onima koja nisu zaštitili takva prava. Studija se nadovezuje na prethodnu studiju EUIPO-a o poduzećima iz 2015. godine te na zajedničku studiju EUIPO-a i EPO-a iz 2021. godine koje su poslužile kao baza za daljnja istraživanja.
Ova studija predstavlja rezultate analize koja je obuhvaćala više od 119.000 europskih poduzeća iz svih 27 država članica Europske unije u razdoblju od 10 godina (2013. – 2022.). Analiza obuhvaća patente, žigove i industrijske dizajne registrirane pri EPO-u, EUIPO-u te u nacionalnim i regionalnim uredima za intelektualno vlasništvo u Europskoj uniji.
Konačni skup podataka sadrži informacije preuzete iz registara prava intelektualnog vlasništva i usklađene s podacima sadržanim u komercijalnoj bazi podataka ORBIS. ORBIS se oslanja na obvezne računovodstvene informacije koje milijuni europskih poduzeća dostavljaju trgovačkim registrima specifičnim za svoju zemlju podrijetla. Budući da postoje razlike u računovodstvenim praksama između zemalja, prihod po zaposleniku (umjesto mjera profitabilnosti kao što je EBIT) odabran je kao glavni pokazatelj uspješnosti poduzeća.
Nalazi predstavljeni u studiji nude čvrstu osnovu za razumijevanje obilježja vlasnika prava intelektualnog vlasništva. Takvi uvidi mogu biti vrijedni za usmjeravanje političkih odluka i poboljšanje razumijevanja prava intelektualnog vlasništva od strane javnosti u cijeloj EU.
Glavni zaključak studije je sljedeći: poduzeća koja posjeduju prava intelektualnog vlasništva postižu bolje rezultate od onih koja ne registriraju takva prava.
U EU, vlasništvo nad pravima intelektualnog vlasništva znatno je niže među malim i srednjim poduzećima u usporedbi s velikim poduzećima. U analiziranom uzorku, manje od 10% malih i srednjih poduzeća posjeduje bilo koju od tri vrste prava intelektualnog vlasništva (patenti, žigovi ili industrijski dizajn), dok gotovo 50% velikih poduzeća posjeduje barem jednu vrstu prava intelektualnog vlasništva ili njihovu kombinaciju.
Razlika je očita i između pojedinačnih kategorija prava intelektualnog vlasništva. 1,1% malih i srednjih poduzeća posjeduje patente, u usporedbi s 12,3% velikih poduzeća. Žigove posjeduje 9,2% malih i srednjih poduzeća te 46,1% velikih poduzeća. Vlasništvo nad industrijskim dizajnom iznosi 1,1% u malim i srednjim poduzećima i 10,7% u velikim poduzećima.
Poduzeća koja posjeduju prava intelektualnog vlasništva obično su veća od poduzeća koja ih nemaju, mjereno brojem zaposlenika (9 naspram 4 zaposlenika u prosjeku). Iz tog razloga, metrika ekonomske uspješnosti izražena je po zaposleniku.
Poduzeća koja posjeduju prava intelektualnog vlasništva imaju u prosjeku 23,8% veći prihod po zaposleniku od poduzeća koja ne posjeduju. Gledano prema vrstama prava intelektualnog vlasništva, vlasnici patenata imaju 28,7% veći prihod po zaposleniku, vlasnici žigova 23,3%, a vlasnici industrijskog dizajna 29,3%. Poduzeća koje registriraju prava intelektualnog vlasništva isplaćuju u prosjeku 22% više plaće od tvrtki koje to ne čine. Najviše plaće imaju vlasnici patenata (43,3%), zatim vlasnici industrijskog dizajna (24,8%) i vlasnici žigova (20,9%).
Studija također pruža uvid u rezultate s obzirom na sektor u kojem poduzeće posluje.
Sektor informacija i komunikacija ima najveći broj poduzeća s registriranim barem jednim pravom intelektualnog vlasništva (14,8%). Ostali sektori s relativno visokim postotkom vlasnika prava intelektualnog vlasništva su proizvodnja (14,2%), opskrba vodom, odvodnja, gospodarenje otpadom i djelatnosti sanacije okoliša (12%) te stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti (10,7%).
Ekonometrijska analiza omogućuje preciznije istraživanje odnosa između prihoda po zaposleniku i statusa prava intelektualnog vlasništva poduzeća, kontrolirajući druge varijable koje bi mogle biti u korelaciji s učinkom i vjerojatnošću registriranja prava intelektualnog vlasništva, kao što su veličina poduzeća, zemlja podrijetla ili sektor aktivnosti.
Iako ova analiza ne dokazuje uzročno-posljedičnu vezu između vlasništva nad pravima intelektualnog vlasništva i uspješnosti poduzeća, ona snažno sugerira da postoji sustavan, pozitivan odnos između vlasništva nad pravima intelektualnog vlasništva i ekonomske uspješnosti poduzeća.
Prihod po zaposleniku veći je za 41% za vlasnike prava intelektualnog vlasništva od poduzeća koje ne registriraju prava intelektualnog vlasništva. Ovaj odnos je posebno izražen kod malih i srednjih poduzeća. U ovoj skupini poduzeća razlika u prihodu po zaposlenom između vlasnika prava intelektualnog vlasništva i poduzeća bez registriranog prava intelektualnog vlasništva iznosi 44%. Iako je stopa vlasništva među malim i srednjim poduzećima relativno niska i iznosi nešto manje od 10%, mala i srednja poduzeća koja registriraju prava intelektualnog vlasništva imaju mnogo bolje rezultate od onih koja to nisu učinila.
Vlasnici prava intelektualnog vlasništva koji spadaju u velika poduzeća također imaju bolje rezultate od velikih poduzeća bez registracije prava intelektualnog vlasništva. U ovoj skupini razlika je mnogo manja nego među malim i srednjim poduzećima. Prihod po zaposleniku veći je za 16% za velika poduzeća koje posjeduju pravo intelektualnog vlasništva u usporedbi s poduzećima koje nisu vlasnici.
Učinak poduzeća nije povezan samo s vlasništvom prava intelektualnog vlasništva, već i s vrstom i kombinacijom prava intelektualnog vlasništva koje poduzeće registrira. Za mala i srednja poduzeća, najveća premija prihoda po zaposleniku (47%) povezana je s vlasništvom nad žigovima i kombiniranim vlasništvom nad patentima, žigovima i industrijskim dizajnom (51%), a za velika poduzeća s kombinacijom patenata i industrijskog dizajna (38 %) i patenata, žigova i industrijskog dizajna (27 %).
Nalazima predstavljenim u ovoj studiji treba pristupiti s određenim stupnjem opreza zbog inherentnih ograničenja u podacima i metodologiji. Rezultati ekonometrijske analize ne dokazuju definitivno uzročnu vezu između registracije prava intelektualnog vlasništva i poboljšanog poslovanja. Drugi značajni čimbenici, koji se ne mogu uzeti u obzir u ovoj analizi (na primjer, strategija poduzeća ili kvaliteta upravljanja), mogu utjecati na uspješnost poduzeća i sklonost registraciji prava intelektualnog vlasništva.
Unatoč tome, teorijski argumenti podržavaju ključnu ulogu nematerijalne imovine i prava intelektualnog vlasništva u poticanju inovacija, povećanju produktivnosti i konačnom poboljšanju učinka pojedinačnih poduzeća. Empirijska potvrda trenutne studije o pozitivnoj korelaciji između vlasništva prava intelektualnog vlasništva i ekonomske uspješnosti podupire ove teoretske pretpostavke.
Ovo istraživanje, temeljeno na analizi vrlo velikog i reprezentativnog uzorka europskih poduzeća, pokazuje da poduzeća koja posjeduju prava intelektualnog vlasništva nadmašuju poduzeća bez tih prava, posebno u pogledu prihoda po zaposleniku i prosječne naknade zaposlenicima. Ovo je otkriće u skladu s ranijim studijama provedenim 2015. i 2021. godine.
Cjeloviti tekst studije dostupan je ovdje.
Datum novosti: 13.1.2025.