Studija o sustavu deponiranja audiovizualnih djela
Foto: Freeimages.com/José A. Warletta
Ured Europske unije za intelektualno vlasništvo (EUIPO) je u suradnji s Europskim audiovizualnim opservatorijem (EAO) objavio prvu zajedničku studiju koja omogućava pregled regulatornog okvira sustava deponiranja (pohrane) audiovizualnih djela u pojedinim državama članicama Europske unije, pod izvornim nazivom Deposit systems for audiovisual works.
Iz studije uvodno proizlazi da sustavi deponiranja danas imaju važnu ulogu u očuvanju nacionalne kulturne baštine, ali isto tako u provedbi prava intelektualnog vlasništva. Naime, deponiranje autorskog djela pruža veću pravnu sigurnost nositeljima prava prilikom dokazivanja njihovih prava, osobito u pogledu postupaka koji se vode pred sudovima. Ukazuje se i na značajan potencijal koji u današnje vrijeme mogu imati sustavi digitalne pohrane autorskih djela i drugih zaštićenih sadržaja.
Studija daje uvid u međunarodni i europski pravni okvir u ovom području te u različite uspostavljene sustave deponiranja autorskih djela, kao što su javno deponiranje (deponiranje od strane državnih tijela, najčešće nacionalnih ureda za intelektualno vlasništvo ili nadležnih ministarstava), privatno deponiranje (deponiranje koje omogućavaju privatna poduzeća ili organizacije) te deponiranje koje obavljaju organizacije za kolektivno ostvarivanje prava. Studija ukazuje i na izazove s kojima se susreću institucije i drugi subjekti koji obavljaju deponiranje, a koji proizlaze iz digitalnog okruženja. Studija se posebno bavi deponiranjem audiovizualnih djela te obuhvaća različite sustave deponiranja koji mogu biti od značaja upravo za taj sektor. U istraživanju za potrebe ove studije sudjelovalo je 12 država članica EU-a (Belgija, Francuska, Njemačka, Mađarska, Italija, Litva, Luksemburg, Nizozemska, Portugal, Rumunjska, Švedska i Velika Britanija). Sustav deponiranja uspostavljen u svrhu očuvanja kulturne filmske baštine postoji u svih 12 država u kojima je provedeno istraživanje. Rezultati istraživanja za svaku od navedenih zemalja nalaze se u trećem poglavlju ove studije.
Osim navedenog, u studiji se navode krovne organizacije koje se bave očuvanjem audiovizualne baštine na europskoj i međunarodnoj razini, daje se uvid u konkretne primjere povreda autorskog prava iz sudske prakse kao i uvid u inicijative na razini EU-a u ovom području.
Studija je u cjelini dostupna na sljedećoj poveznici.
Datum novosti: 7.2.2018.